Plomin – zapušten gradić bogate povijesti

Plomin je predivan ali zapušten mali gradić bogate povijesti na rubu Istarske županije uz cestu Rijeka – Pula. Izgradnjom tunela i autoputa ova cesta je izgubila svoje značenje pa se njome uglavnom kreću motoristi i oni koji ne vole brze ceste. Smješten je na brežuljku iznad zaljeva i drage pa se s njega pruža predivan pogled koji nagrđuje termoelektrana. Tu je i stara oštarija Dorina u koju su nekad ljudi rado svraćali na pršut i vino. Na ulazu u gradsku jezgru otvoren je neki lokal, čini se pizzeria. Istaknut je natpis Fianona. To je stari naziv Plomina. Sjećam se da je jednom vlasnik Dorine pričao kako postoji legenda da su razbojnici napali grad te da su se spasile samo jedna kćer (tal. figlia) i baka (tal. nonna)  te da od tada Plomin nosi ime Fianona.
Nisu me privukli lokali nego znatiželja da vidim kako izgleda taj gradić iznutra. Često sam prolazio pored ali nikada nisam zavirio u gradsku jezgru. Šećući kamenim ulicama zapanjila me ljepota ovog starog grada. Iako pun ruševina, kameni grbovi, volte, erte ostavljaju dojam da je riječ o povijesno važnom mjestu. Nisam neki poznavatelj povijesti pa sam uživao u ulicama i zidinama fotografirajući. Potražio sam podatke o Plominu na Istrapediji pa vam prenosim i povijesne podatke o ovom pitoresknom gradiću.

Plomin, Flanona, Fianona …

Prvi tragovi života sežu u II. tisućljeće pr. Kr., kada je na mjestu staroga Plomina (lat. Flanona) postojalo gradinsko naselje. Tijekom I. tisućljeća pr. Kr. razvojem trgovine u podnožju gradine razvija se luka i važno trgovačko središte. Prema antičkim izvorima tijekom I. tisućljeća pr. Kr. Flanonu su naseljavali Liburni. U rimsko vrijeme je municipij, a Plinije Stariji njezine stanovnike naziva Flanatima (Flanates, Flamonienses Vanienses). O važnosti Flanone svjedoči podatak da je cijeli Kvarnerski zaljev po njoj nazivan i Sinus Flanaticus (Flanatički/Plominski zaljev), u antici zvan i Liburnski zaljev. Nakon pada Zapadnoga Rimskoga Carstva Plomin je bio pod vlašću Istočnih Gota i potom Bizanta (u sastavu labinske gradske općine), nakon što je vjerojatno u VII. st. istočna granica Istre s Raše pomaknuta na Učku. U doba franačke vlasti uvodi se feudalizam i intenzivira slavenizacija izvangradskog područja.
S vremenom će slavenizacija zahvatiti i sam grad; prema podacima iz XII. st. na čelu plominske općine bio je župan. Od 1208. pod vlašću je Akvilejskoga patrijarhata, a od 1420. Mletačke Republike. U doba mletačke uprave podestata je dijelio sa susjednim Labinom. Otada je Plomin najizloženija mletačka utvrda na istočnoj obali Istre, koja je teško stradavala u mletačko-austrijskim sukobima (posebice 1599., kada su ga razrušili uskoci, i u vrijeme Uskočkoga rata). Nakon pada Venecije (1797.) slijedio je političku sudbinu mletačkog dijela Istre, pa mu se na vlasti izmjenjuju Francuska i Austrija.

U Plominu je najvrijedniji objekt jednobrodna crkvica sv. Jurja Staroga iz XI. st., izvorno romanička (bifore), nekad župna crkva, a potom bratovštinska crkva plominskih ribara i pomoraca. Na južnom zidu crkvice ugrađen je ulomak ploče s rustičnim kasnoantičkim prikazom Silvana, na kojem je naknadno u XI. st. uklesan glagoljski natpis (Plominski natpis). U crkvi je raspelo iz XIII. st., a uz nju se nalazi i romanički zvonik, jedan od triju sačuvanih u Istri. Župna crkva Blažene Djevice Marije (sv. Jurja Mlađega), izgrađena 1474., jednobrodna je kasnogotička građevina s pet oltara, u doba baroka produžena na zapadnoj strani. U crkvi se nalaze gotičko raspelo, kamena kustodija (1499. uklesana glagoljička slova) i drveni kipovi sv. Antuna Pustinjaka, Majke Božje s Djetetom i sv. Roka. Renesansne korske klupe i tzv. zlatni oltar izrađeni su 1641.–48. U njoj su 1990-ih otkrivene freske autora Alberta iz Konstanza. U mjestu su sačuvani utvrde i bedemi iz XIII.–XIV. i XVI.–XVII. st. te mnoštvo građevina s renesansnim i baroknim obilježjima.

Ako ne idete u Istru tunelom ili kroz Ćićariju, obavezno se zaustavite u Plominu jer to je gradić koji treba vidjeti i iznutra.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime