Vražji prolaz i Zeleni Vir turistički su aduti Skrada, mjesta na staroj cesti Rijeka-Zagreb, 15 kilometara od Delnica. Najbrži put do Skrada, svejedno iz kojeg pravca, je sići s autoceste A6 na izlazu Ravna Gora, preko Kupjaka, skrenuti desno i za koju minutu eto vas u Skradu. Tamo je lijepo označeno gdje treba skrenuti prema našem cilju.

Uglavnom, prema putokazima – tri puta lijevo i  pravac Munjara Zeleni Vir. Zaboravite li skrenuti na posljednjem skretanju i produžite ravno (a cesta je fina nova pa auto sam ide), stići ćete ubrzo u Zakrajc Brodski. Ništa loše – prekrasan je. Samo da znate da ste malo promašili kurs. Nije rijetkost uz cestu vidjeti poneku šumsku životinju, lisicu ili košutu.

.
Vražji prilaz

Prilazna cesta prema Zelenom Viru

Od Skrada do Zelenog Vira ima 5,5 kilometara ceste. Tri posljednja kilometra su, hm, koma. Naime, cesta je usječena u strmu padinu i ne može biti ništa drugo osim uska i strma. Vožnja njome je lagana strava. Cesta je uništena pa se ponegdje ne može nego preko rupa jer voziti baš uz sam rub padine i nije poželjno. No dobro, krenuli smo u avanturu, a vožnja je sastavni dio.

.
Zeleni Vir

Munjara Zeleni Vir

Kad se spustite na dno kanjona i cesta postane ravna uskoro ćete ugledati Munjaru Zeleni vir, istoimeni izletnički

Vodopad Zeleni Vir / foto: Kruzovi

dom i naplatnu kućicu na ulazu u Vražji prolaz. Izletnički dom radi samo vikendom.  Ako ste odlučili doći radnim danom, jednostavno ponesite sve sa sobom od kuće ili se opskrbite u Skradu (trgovina je na glavnoj cesti); samo pripazite na radno vrijeme, da ne ubodete baš u pauzu. Ujutro radi sigurno.

Izletnički dom Zeleni Vir

Do atraktivnog slapa pod sedamdeset metara visokim stijenama treba petnaest minuta hoda od izletničkog doma. Prema najvećoj atrakciji naziv nosi i cijelo izletište. Vodena snaga potoka Curak pogoni malu elektranu – Munjaru Zeleni Vir još od 1922. godine.


Vražji prolaz

Vražji prolaz ili Vrajži prolaz ako ćemo izvorno, je kanjon dužine 800 metara. S obje strane okružen je stijenama visokim nekoliko desetaka metara. Uglavnom, jako su visoke, strme, klizave i dok hodate pod njima imate osjećaj da sežu nebu pod oblake, izvan pogleda. Put je u početku blag, kanjon je nešto širi nego u nastavku. Kako ulazite u kanjon koji se sužava i staza je sve više usječena u stijenu s desne strane kanjona.
Put je vlažan, ponegdje i mokar i za najsuših dana, stoga su neophodne dobre cipele. Na mjestima gdje je potreban veći oprez u stijeni su pričvršćene sajle za pomoć pri hodanju.
Sam kanjon je, kratko rečeno – fascinantan. Na najužem mjestu širok (uzak) je samo dva metra. Put do špilje Muževa hižica koja se nalazi na njegovu kraju traje najviše pola sata. Špilja nije osvijetljena zbog populacije šišmiša koja tamo obitava. Vidljivost je nekih dvadesetak metara, toliko da možete reći da ste bili u špilji.

Pred ulazom u špilju Muževa hižica

U podnožju špilje postoji natkriveno odmorište – taman da se nagradite marendom i istim putem nazad. Prije špilje može se skrenuti desno i produžiti do Skrada. To je sat vremena uspona i većina posjetitelja ne bira tu opciju. Ali zgodno je znati. Inače, osim cestovnog prilaza postoji još nekoliko šumskih puteva koji vode do Vražjeg prolaza.

Natkriveno odmorište ispod špilje Muževa hižica


Vražji prolaz – činjenice

Vražji prolaz prvi put se pominje kao izletište 1884. godine. Nalazi se na nadmorskoj visini od 302 do 649 metara. Uskim kanjonom probija se otok Jasle koji je tisućama godina dubio njegove stijene.
Ukupna dužina špilje Muževa hižica je oko 200 metara. Prema legendi, u njoj su se neki stanovnici sakrili od Turaka a predvodio ih je – pogađate – neki muškarac, muž. Špilja im je poslužila kao kućica, pa otuda i naziv.

PROČITAJTE PRETHODNU IDEJU ZA IZLET: GUMANCE

 

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime