„Dva tijela“ 1971 - Josip Diminić Hrvatska

Već duže vrijeme spremam se u Labin pogledati Park skulptura Dubrova. Nalazi se na ulazu u Labin, kraj glavne ceste Labin – Rijeka, uz istoimeni restoran. Parkiralište na kojem je bilo tek nekoliko automobila nalazi se odmah uz glavnu cestu. Bijele skulpture označavaju početnu točku parka, ulaz se ne naplaćuje.

Restaurirane skulpture

Na samom ulazu se nalaze skulpture Jasne Bogdanović “Čekanje” iz 1990., “Portal” Vladimira Gašparića Gape iz 1994. i “92/M” Dušana Džamonje iz 1982. Na oko 30 hektara predivne prirode nalazi se oko 70 skulptura renomiranih hrvatskih i  svjetskih umjetnika, koji su od 1970-ih stvarali pod okriljem “Mediteranskog kiparskog simpozija”. S obzirom na godište skulpture su prilično bijele, na njima nema patine vremena što ukazuje na nedavnu restauraciju. Naime, početkom prošle godine udruga MKS započela je s projektom “Park skulptura Dubrova – očuvanje i zaštita  kamenih skulptura” i do danas su uspjeli očistiti veći dio izloženih radova.

Bijela cesta

“Bijela cesta” za šetnju i “Dolac” za odmor

Poseban doživljaj pružit će vam šetnja po prostorno-umjetničkom radu naziva “Bijela cesta” sastavljenim od dosada realiziranih šesnaest dionica jednake dužine, ali i odmor u amfiteatru pod nazivom “Dolac”. Ukoliko ste  ljubitelji prirode i umjetnosti sigurno sigurno ćete uživati u jednom lijepom popodnevu u  Dubrovi. Preporučam vam sunčan dan. Zašto popodne? Ovi impozantni monoliti svoj pravi sjaj pokazuju upravo pri horizontalnom svjetlu za izlaska ili zalaska sunca kada se na njima dočaravaju fantastične igre svjetla i sjene  naglašavajući pri tom njihov volumen. Promatrajući ih u to vrijeme najviše ćemo se približiti autorima koji su stvarajući ove gigante razmišljali o likovnosti u prostoru.  Dobro je znati i dio povijesti ove kiparske kolonije pa ću vam u kratkim crtama navesti kako je nastala.

Mediteranski kiparski simpozij – prvih pola stoljeća

Mediteranski kiparski simpozij je likovna manifestacija započeta 1969. godine prema zamisli i uz poticaj labinskih slikara Josipa Diminića i Quintina Bassanija te kiparice Milene Lah iz Zagreba, uz podršku J. Faragune, predsj. Općinske konferencije SSRNH Labin i predsj. Katedre Labinske republike Čakavskoga sabora. Prvi MKS održan je 1970. u čast proslave 50. obljetnice Labinske republike, a prvi sudionici bili su zagrebački kipari Milena Lah i Ivan Kožarić te talijanski kipar Antonio Paradiso, čije su skulpture (Galebovi, Komad rijeke, Zrno žita) smještene kao simbolički međaši tzv. Labinske republike.

Istražujući obalu istočne Istre, od Pićna pa sve do Rapca, možete susresti kamene skulpture nastale upravo na Dubrovi.

 

x

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime