Orkestar Opere HNK Ivana pl. Zajca sa svojim šefom dirigentom, karizmatičnim Yordanom Kamdzhalovom novu koncertnu sezonu, najambiciozniju do sada, svečano otvara u subotu, 28. rujna 2019. izvedbom velebne Brucknerove Devete simfonije, njegova posljednjeg remek-djela.

Nakon nezaboravnih riječkih izvedbi Četvrte i Sedme Brucknerove simfonije pod dirigentskim vodstvom maestra Kamdzhalova, koje su oduševile riječku publiku, Bruckner i Kamdzhalov spoj su koji obećava još jednu izuzetnu i moćnu interpretaciju glasovitog simfonijskog djela.

Maestro Yordan Kamdzhalov / foto: HNK I. pl. Zajca

Tim povodom razgovarali smo s maestrom Kamdzhalovom, koji je prije no što je postao šefom dirigentom orkestra riječke Opere, na istoj funkciji bio u Heidelbergu kao šef dirigent Opere i Filharmonije, Schloss festivala i Winter Barock Festivala. Nastupao je s poznatim orkestrima diljem svijeta, dobitnik je brojnih prestižnih međunarodnih nagrada, 2010. godine bio je nominiran za najboljeg dirigenta godine u Njemačkoj, a godinu kasnije, Opernwelt, najpopularniji operni magazin nominirao ga je za najbolju izvedbu godine.  Kritika ga je prozvala „najperspektivnijim mladim dirigentom 21. stoljeća“, „genijem u svijetu glazbe“ te „smjelim čarobnjakom koji očarava svih, i u orkestru i u publici“, čija je interpretacija „zapanjujuće žestine te hrabre i beskompromisne dosljednosti”.
Zbog njegova zanimanja za astronomiju, godine 2014., NASA je objekt u svemiru 52292 nazvala po njemu “52.292 Kamdzhalov” uz obrazloženje: „Svojom strašću prema astronomiji, povezuje svijet glazbe i fascinaciju svemirom.”

U Rijeci ste već dirigirali Četvrtu i Sedmu Brucknerovu simfoniju i oduševili publiku. Po čemu je posebna Deveta koja otvara novu koncertnu sezonu?

Broj devet ima neku mističnu auru. Kada pogledate u povijest glazbe, vidjet ćete da su neke od najvećih simfonija upravo devete – Beethovenova, Dvoržakova, Mahlerova, Schubertova… Također, često su upravo ona djela kojima smo najviše fascinirani nedovršena, baš kao Brucknerova simfonija. Ta nedorečenost i nemogućnost spoznaje potpune autorove misli čine ju još privlačnijom. Ne možemo znati o čemu točno Bruckner govori skladajući ovu nevjerojatnu simfoniju. Budući da simfonija nastaje na samom koncu njegova života, u njoj možete osjetiti pripremu za smrt, za prelazak na drugi svijet te istovremeno i pripremu za Brucknerovo osobno uskrsnuće. Jedna od rijetkih jasnih indikacija koje nam skladatelj ostavlja stoji na prvoj stranici notnog zapisa i glasi: mojem dragom Bogu.
Publika može očekivati potresno glazbeno iskustvo, duboke emocije i nevjerojatnu snagu izvedbe. Prema onome što sam čuo i vidio na probama, zaključujem da će ovo biti naša najbolja koncertna izvedba do sada.

Zbog čega upravo Bruckner ima posebno mjesto u vašem repertoaru i karijeri? Što vas to povezuje?

Teško je objasniti, ali jednostavno obožavam ovog skladatelja. Toliko je velik u glazbi i svom stvaralaštvu, a tako malen i skroman za života. Proučavam i dirigiram ovom simfonijom već gotovo 20 godina, a još uvijek nisam u stanju pojmiti svu veličinu ovog remek djela. Još uvijek ne mogu shvatiti snagu simfonije i prodrijeti u njezinu jasnu strukturu koja je toliko promišljena da ju možemo nazvati arhitekturom zvuka. Fascinira me kod ove simfonije  kontrast između dubine emocija i  otvorenosti u tom aspektu, a s druge strane izraženo simetrične i precizne strukture. Kada sam bio mlad student i tek na početku izučavanja velikih simfonija, Bruckner je bio moj doping, motivacija koja me tjerala da uđem dublje i da saznam više.

Već ste godinu dana na mjestu šefa-dirigenta riječkog orkestra. Kakvi su dojmovi o orkestru, teatru i Rijeci uopće?

Svi umjetnici u HNK Ivana pl. Zajca s kojima sam surađivao, bilo članovi orkestra Opere, bilo zboristi ili solisti, posjeduju jednu zbilja rijetku kvalitetu – želju za razvojem i učenjem. Ušli su u ovaj odnos spremni na rast koji smo zajedno, kroz ove dvije sezone postigli. Riječ je o sjajnim glazbenicima, nevjerojatnim profesionalcima, ali ono što ih izdvaja iz mnoštva orkestara i ansambala s kojima sam do sada radio je upravo njihova konstantna potreba za razvojem. Jako sam ponosan na sve što smo postigli u protekloj sezoni, a u ovoj koja je pred nama očekujem još više. Svakim novim zajedničkim projektom sve smo bolji i otkrivamo jedni u drugima nove kvalitete.

Maestro Yordan Kamdzhalov i orkestar Opere HNK I. pl. Zajca / foto: HNK I. pl. Zajca

Možete li kratko najaviti i ostale vaše projekte ove kazališne sezone. Što riječka publika može očekivati?

Sezona koja je pred nama obiluje sjajnim komadima. Osim nevjerojatnog otvorenja i Brucknerove Devete, tu su i atraktivni Novogodišnji koncerti, monumentalna Mahlerova Druga simfonija, sjajni, rijetko izvođeni operni naslovi poput “Tristana i Izolde” Richarda Wagnera i “Kralja Rogera” Karola Szymanowskog. Na ljeto neće izostati ni festival “Ljetne klasike” u pulskoj Areni, kojemu se nakon ovogodišnjeg iskustva posebno veselim. Veselim se i gostovanju riječke Opere na prestižnom opernom festivalu Savonlinna u Finskoj, a imamo i neka iznenađenja na koja ćete morati pričekati…

Poznato je da ste gotovo podjednako fascinirani i glazbom i svemirom, pa čak jedan svemirski objekt nosi Vaše ime. Koliki to značaj ima za vas osobno?

Jednom riječju, poveznica između moje ljubavi prema glazbi i svemiru je – Bruckner! Brucknerova glazba je kulminacija, manifestacija samog svemira u emocionalnom smislu. Upravo je ta manifestacija svemira u  glazbi ono što čini moju ljubav prema glazbi i ljubav prema svemiru zapravo jednom te istom ljubavlju. Glazba i svemir sadrže jednaku mističnost, nedokučivost i zbog toga su vrlo slični.

Maestro Yordan Kamdzhalov / foto: HNK I. pl. Zajca

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime