BRODOLOMI NA SJEVERNOM JADRANU (3)

Povijest 

Kao što je to slučaj i sa drugim drvenim brodovima čije su podrtine poznate, i o ovom se brodu-jedrenjaku zna nažalost vrlo malo. Lokalitet je pronađen još početkom osamdesetih godina kada je jedan ronilac iz Krka prijavio nalaz hrpe čeličnih topova na dnu nedaleko od obale otoka Plavnika. Ekipa arheologa koja je izašla na teren utvrdila je da se radi o ostacima jedrenjaka koji je prevozio topove. Drveni trup broda potpuno se raspao, a na pješčanoj padini ostala je hrpa čeličnih topova – tereta kojeg je prevozio nesretni brod i pojedini dijelovi brodske opreme. Prema izgledu topova zaključeno je da se vjerojatno radi o brodu s početka 19. stoljeća, iz vremena Napoleonskih ratova. Brod je na grebenima Plavnika nastradao vjerojatno za jakog nevremena (bura?) koje ga je bacilo na strme stijene poluotoka Krnjacol. Teret topova koje je prevozio nikada nije stigao na odredište, za koje samo možemo pretpostavljati da je bila neka od obalnih tvrđava koje su Francuzi gradili radi obrane osvojenih područja. Nije isključeno da je brod nastradao i kasnije, po završetku rata, kada su topovi kao staro željezo prevoženi iz utvrđenja u ljevaonice.

Topovi se nalaze na dubini od oko 32 metra (foto: Danijel Frka)

S obzirom na stanje nalaza (vađenje i konzerviranje čeličnih topova je skupo i komplicirano) odlučeno je da se on do daljnjega ne istražuje, nego da se na njemu dozvoli turističko ronjenje.

Stanje olupine i ronjenje

Ronjenje je najbolje započeti iz uvale koja se nalazi na južnom dijelu poluotoka Krnjacol. Već nakon kraćeg plivanja, nekih dvadesetak metara nakon rta, spuštanjem na strmo pješčano dno na dubini od 29 metara nailazimo na prve ostatke broda. To su dijelovi drvenog brodskog trupa, vjerojatno pramca, koji su prekriveni metalnim pločama (oklopna zaštita?).

Od pramčanog dijela broda ostala je čudna željezna konstrukcija (foto: Danijel Frka)

Nešto dublje vidi se mnoštvo jako obraslih metalnih dijelova, između kojih se dobro razaznaju okovi jarbola. Još dublje nailazimo na topove, koji su uglavnom ostali u položaju prilikom potonuća broda. Vidi se oko 14 komada i svi su izrađeni od željeza (brončani topovi su bitno manje obrasli i lako se raspoznaju). Vidi se da su topovi bili uredno složeni u brodskom skladištu, ali se kod raspadanja brodskog trupa malo poremetio njihov raspored. Svi su debelo obrasli slojem školjkaša i algi, a oko njih se često vidi jato fratara koje se drži u blizini.

Teret željeznih topova uredno složenih u skladištu sada je slijepljen u jednu masu (foto: Danijel Frka)

Dalje prema dubini još ima komada drveta i brodske opreme, no svi su predmeti toliko obrasli da im je pravi oblik skoro nemoguće razaznati. Nakon razgledavanja ostataka broda ronjenjem se može lako vratiti do uvale odakle smo krenuli. Vidljivost je uvijek vrlo dobra a često i odlična, uz to dubina ronjenja dozvoljava i upotrebu nitrox-a, pa je tako ronjenje na ovoj lokaciji pravi doživljaj.

Nepoznati jedrenjak i danas krije tajnu svojega imena i porijekla (foto: Danijel Frka)

JEDRENJAK SA TERETOM TOPOVA

VRSTA: teretni jedrenjak, drvene gradnje

IME: nepoznato

PRIPADNOST: nepoznata

IZGRAĐEN: 19. stoljeće (?)

DIMENZIJE: 30 x 6 m

POTONUO: ?

UZROK: vjerojatno nevrijeme

MJESTO: SI strana poluotoka Krnjacol, otok Plavnik

TEŽINA PRONALAŽENJA: lokacija je uz obalu, oko 30m od obale, lako se pronalazi

NAJVEĆA DUBINA: 42 m

NAJMANJA DUBINA: 29 m

STRUJA: uglavnom slaba

VIDLJIVOST: dobra do odlična

ŽIVI SVIJET: jata sitnih riba, poneki ugor ili škarpina

POVIJESNA VAŽNOST: postoji, lokalitet je zaštićen kao kulturno dobro

Ilustrirani prikaz potonuća jedrenjaka u olujnom nevremenu

1 KOMENTAR

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime