ANTIČKI BRODOLOMI NA SJEVERNOM JADRANU (1)

Nasuprot uvriježenom mišljenju da je nepoznate antičke brodolome moguće očekivati samo u akvatoriju južnog Jadrana zadnjih desetak godina arheologe i ronioce turiste oduševilo je nekoliko novih lokaliteta na sjevernom Jadranu koji su zaštićeni mrežama. To su brodolomi u uvali Vlaška mala na Pagu, kod rta Sorinj na Rabu i kod pličine Buje blizu Savudrije. Važno je reći da su sva tri lokaliteta otkrili lokalni ronioci i pomagali u njihovoj zaštiti. Dokumentiranje i zaštitu lokaliteta u uvali Vlaška mala vodila je mr. Irena Radić Rossi.

Netaknute amfore u uvali Vlaška mala na otoku Pagu / foto: Ratko Petričić

Nije poznat točan uzrok stradavanja ovog trgovačkog broda manjih dimenzija čiji su glavni teret predstavljale amfore za vino. Trgovina vinom je u antičko doba bila vrlo razvijena te su morski trgovački putevi sezali od Sredozemlja, uzduž cijele istočne obale Jadrana sve do njegove najsjevernije točke, odakle se put nastavljao dalje kopnom do najudaljenijih rimskih naselja. U vrijeme antičkih jedrenjaka, plovidba se odvijala samo u dijelu godine kada su vladali povoljni vremenski uvjeti tj. od kraja svibnja do polovice rujna, iako se plovidba sredinom Jadrana ponekad prakticirala i izvan toga razdoblja, a nije posve zamirala čak niti zimi. Uzrok tome bila je nemogućnost plovidbe uz vjetar (jer u to vrijeme nije bilo poznato prednje jedro – flok, koje je izumljeno puno kasnije), kao i slaba pokretljivost tadašnjih brodova, koji su stoga bili vrlo osjetljivi na iznenadne promjene smjera vjetra ili na snažne nalete bure.

Iznenadna olujna bura u Velebitskom kanalu – ilustracija

Vjerojatno je i naš trgovački jedrenjak postao žrtvom iznenadne bure koja se u Velebitskom kanalu povremeno javlja i tijekom ljetnih mjeseci, stvarajući velike valove koji onemogućavaju svaku plovidbu. Pokidanih jedara i bez mogućnosti manevriranja, nesretni je brod nošen burom završio na goloj, stjenovitoj obali otoka Paga. Oštre stijene brzo su probile njegov trup i brod je potonuo neposredno uz obalu, smirivši se na pješčanoj podmorskoj kosini. S vremenom su drveni dijelovi broda istrunuli, a sadržaj njegovog skladišta – keramičke amfore, ostale su na dnu tvoreći mali umjetni brežuljak, jedini trag davnog brodoloma…    

Ronjenje:

Nalazište je smješteno uz sjeverni rt uvale Vlaška mala, koja se nalazi južno od trajektnog pristaništa u Žigljenu, koju lokalno stanovništvo naziva i „Zidić“. Ostaci brodoloma leže na kamenito – pjeskovitoj padini morskog dna, a prostiru se na dubini od 24 do 30 metara. Glavna koncentracija amfora, dimenzija oko 8 x 9 metara sastoji se od oko stotinu cjelovitih ili djelomično oštećenih primjeraka koji leže u nekoliko slojeva. U neposrednoj blizini spomenute skupine, u donjem dijelu nalazišta uočene su i dvije olovne prečke antičkih sidara.  Oko 7 metara sjeverno od nalazišta, u smjeru obale, na dubini od 24 metra nalazi se manja skupina od 4 međusobno srasle amfore. U jugozapadnom dijelu glavne koncentracije amfora uočen je i donji dio kamenog žrvnja koji predstavlja uobičajeni sastavni dio opreme broda, korišten za mljevenje žitarica na dužim putovanjima.

Podizanje uzoraka amfora na površinu pomoću zračnog lifta / foto: Danijel Frka

Sve vidljive amfore pripadaju  tipu Lamboglia 2. Riječ je o rimskim kasno-republikanskim amforama namijenjenim prvenstveno prijevozu vina, koje se često pronalaze u našem podmorju. Proizvođene su tijekom I. stoljeća prije Krista u radionicama duž zapadne, a vjerojatno i uzduž istočne obale Jadrana. 

Amfore tipa Lamboglia 2 služile su za transport vina / foto: Danijel Frka

Cijelu poziciju je lagano obići u jednom ronjenju. Vrlo dobra vidljivost ovu poziciju čini vrlo atraktivnom i za fotografiranje. Lokalitet je 2004. godine upisan u listu registriranih kulturnih dobara te je iste godine prekriven zaštitnom mrežom. Ronilačke aktivnosti su dopuštene samo preko ovlaštenih ronilačkih centara.

Rekonstrukcija izgleda olupine – 20 godina nakon potonuća

AMFORE U UVALI VLAŠKA MALA

IME BRODA: nepoznato
DIMENZIJE:15x5m
VRSTA: trgovački brod – jedrenjak
IZGRAĐEN: 2-1 stoljeće prije Krista
PRIPADNOST: Rimsko carstvo
POTONUO: ?
UZROK: vjerojatno nevrijeme
MJESTO: uvala Vlaška mala, nedaleko trajektnog pristaništa Žigljen          
TEŽINA PRONALAŽENJA: lokacija je oko 30m od obale, lako se pronalazi 
NAJVEĆA DUBINA: 30m
NAJMANJA DUBINA: 24m
STRUJA: uglavnom slaba
VIDLJIVOST: dobra do odlična
ŽIVI SVIJET: mnoštvo ribljih vrsta: ugori, škarpine i slično
POVIJESNA VAŽNOST: postoji, lokalitet je zaštićen kao kulturno dobro

Dobro očuvane amfore potječu iz vremena 2-1.st.pr.Krista / foto: Danijel Frka

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime